MIBO savjeti by Andriana

1. Koja dobna skupina najviše pati od problema s vidom?

U općoj populaciji to su svakako prezbiopi, tj. ljudi koji se susreću sa problemom vida na blizinu. Možemo reći da je to najveća skupina koja ima zajednički problem sa vidom zbog toga što je prezbiopija stanje koje je prirodno. 

Staračka dalekovidnost ili presbiopija nastaje zbog toga što oko nakon određene dobi izgubi mogućnost fokusiranja na bliske predmete. 

Česti simptomi su umor očiju ili glavobolja pri radu na blizinu. Presbiopija oka je povezana sa starenjem i u određenoj dobi naočale postaju neizbježne. Jednostavno, kako organizam stari, tako i očna leća i očni mišići više nemaju sposobnosti kakve su imali ranije.

Fleksibilnost očne leće se počinje smanjivati još u mladosti, a dob u kojoj primijetimo staračku dalekovidnost varira, ali obično se to dogodi oko 40. godine života.

Staračka dalekovidnost ili presbiopija zahvaća svakoga, i ne postoji nikakva prevencija.

2. Što mislite, koji su najčešći uzroci slabljenja i gubitka vida?

Slabljenje vida je većinom povezano s raznim stanjima koja su dolaze sa starenjem.

Uz već spomenutu prezbiopiju, par najčešćih su katarakta (poznatija kao očna mrena), glaukom (povišeni očni tlak, koji je najčešći uzrok sljepoće u svijetu) i dijabetička retinopatija (koja nastaje kao posljedica dijabetesa a također je uzročnik sljepoće).

Postoje još mnoga patološka stanja oka koja mogu dovesti do slabljenja i gubitka vida, zbog čega je važna redovita kontrola vida.

3. Koje je idealno vrijeme provođenja pred ekranima da se oči ne umaraju previše?

Novo upozorenje AHA (The American Hospital Association) preporučuje roditeljima da ograniče djeci vrijeme ispred ekrana na najviše dva sata dnevno. Za mlađu djecu, od 2 do 5 godina, preporučeno ograničenje je ukupno jedan sat dnevno.

4. Kakve posljedice čitanje u mraku može ostaviti na vid?

Većina nas je dobila upozorenje roditelja da ćemo čitanjem u mraku pokvariti oči i morati nositi naočale zbog te loše navike. Međutim, to ipak nije znanstveno potvrđeno. Ono što možemo iskusiti prilikom čitanja u mraku ili pri slabijem osvjetljenju je zamor očiju koji traje uglavnom dok se ne odmorimo.

5. Kako oči zaštititi prilikom ovih aktivnosti?

Kao što smo ranije spomenuli, moramo biti svjesni koliko vremena provodimo pred ekranima 

Ukoliko se tu radi o ekranima računala ili nekih drugih uređaja koji se koriste na bliskoj udaljenosti od oka, postoji nekoliko stvari na koje treba skrenuti pažnju.

Oko pri gledanju na blizinu mora akomodirati (izoštriti fokus) što iziskuje određeni napor. Potrebno je raditi češće pauze  – najlakše je zapamtiti pravilo 20-20, da se svakih 20 minuta uzme pauza od 20 sekundi i pogled usmjeri u daljinu kako bi se prilikom toga očni mišići opustili. To će smanjiti napor akomodacije.

Potrebno je također obratiti pozornost na treptanje ili trljanje očiju. Kada se na nešto fokusiramo, naš mozak blokira treptanje da ne bi izgubio sliku, a rjeđim treptanjem oko se više suši. Suhoća oka postala je bolest modernog doba baš iz razloga pretjerane upotrebe raznih ekrana, a nažalost i djeca sve više imaju taj problem.

Također, pred svim vrstama ekrana izloženi smo umjetnoj plavoj svjetlosti, a zaštita za oko jesu naočale koje sadrže filtar za plavo svijetlo, tj. blokiraju određene valne duljine svjetlosti koje su nepoželjne za oko.

Iz ovih činjenica zaista možemo zaključiti da boravak na svježem zraku bez gledanja u ekran ima mnogo prednosti, kako za zdravlje općenito tako i za naše oči.

6. Mnogi ljudi misle da vid mogu poboljšati jedući mrkvu, je li to istina? Kako onda mrkva utječe na vid?

Mrkva obiluje beta karotenom koji se u našem tijelu pretvara u vitamin A, a vitamin A ima pozitivne učinke na održavanje dobrog vida. No pretjerivanje s mrkvom ne osigurava  besprijekoran vid jer je relativno mala doza vitamina A potrebna za normalno funkcioniranje očiju. Ukoliko je prehrana dobro izbalansirana, tijelo dobiva potrebnu količinu.

Vitamin A potreban je za stvaranje rodopsina, a to je vidni pigment osjetljiv na svjetlost u stanicama očiju koje su zadužene za noćni vid.

Tako da samo grickanje mrkve neće utjecati na poboljšanje vida, no svakako ima koristi od nje. Ukoliko netko nije ljubitelj mrkve, ne treba brinuti – dobar izvor vitamina A između ostalog je zeleno povrće, pa čak i tamna čokolada.

7. Je li važna regularna provjera vida ili samo kada primijetimo da nam se vid pogoršava? Zašto?

Redovita provjera vida je iznimno važna. Razlog tome je što se na pregledu vida mogu vrlo rano otkriti stanja koja bismo subjektivno primijetili u mnogo kasnijoj fazi. Mnoge očne bolesti počinju gotovo s neprimjetnim simptomima. Kada se bolest već razvije i uzrokuje pad vidne oštrine, moguće je da je došlo i do trajnog oštećenja oka kao npr. kod glaukoma. Pregled u ranoj fazi bolesti omogućuje pravodobno liječenje i zaustavljanje mogućih oštećenja oka koje inače kontinuirano napreduju.

Za nosioce naočala pregled dioptrije preporuča se raditi jednom godišnje, a osobe koje nemaju problema sa vidom jednom u dvije godine. 

Preporuka za osobe do 40 godina je obavljanje kompletnog oftalmološkog pregleda jednom u četiri godine, a taj period je kraći sa godinama života i ukoliko postoje faktori rizika.

Vid je čovjekovo najvažnije osjetio. Ukoliko se osvijestimo o važnosti prevencije, možemo imati kvalitetan i u dubokoj starosti.

8. Na koje još načine možemo očuvati kvalitetu svojeg vida?

Vidni sustav, kao i ostatak našeg tijela, biti će zahvalan na zdravom načinu života. Tu spadaju savjeti koje smo već spomenuli – izbalansirana prehrana i boravak u prirodi. Vrijeme pred ekranima neka bude ograničeno, a oči zaštićene od izvora umjetne plave svjetlosti. Također su važne i sunčane naočale zbog  štetnog utjecaja UV zraka.

Za kraj možemo reći da je kvaliteta života usko vezana za kvalitetu vida, stoga je preventivni pregled mudra odluka o kojoj svi moramo razmišljati.